Peludne alergije sve su češće kod djece u Hrvatskoj. Procjenjuje se da 15–25 % školske djece ima neki oblik alergijskog rinitisa, a posljednje desetljeće taj postotak raste. Pravovremeno prepoznavanje i tretman važni su jer neliječena alergija u djetinjstvu povećava rizik razvoja astme.

Kako prepoznati alergiju kod djeteta

Djeca svoje simptome često ne opisuju jasno. Roditelji bi trebali obratiti pažnju na:

  • Stalno trljanje nosa — često uz karakterističan pokret dlanom prema gore („alergijski salut“), s vremenom može stvoriti vidljiv nabor preko nosa („alergijska brazda“).
  • Trljanje očiju kao da su umorne, posebno tijekom dana.
  • Stalno otvorena usta — dijete diše na usta jer mu je nos začepljen.
  • Hrkanje i nemiran san.
  • Tamne kolutove ispod očiju („alergijski podočnjaci“) zbog kongestije.
  • Često „prehlade“ koje traju tjednima i nemaju vrućicu.
  • Pad školskog uspjeha ili koncentracije tijekom sezone — umor i loš san su uzrok.
  • Iritabilnost i razdražljivost.

Ako dijete ima simptome u istom razdoblju nekoliko godina za redom (npr. svaki travanj ili svaki kolovoz), vrlo vjerojatno je riječ o sezonskoj alergiji, a ne ponavljanim infekcijama.

Razlika od prehlade

Brze provjere:

Pitanje Prehlada Alergija
Vrućica? Često blaga Ne
Trajanje? 5–10 dana tjedni do mjeseci
Svrbež očiju/nosa? Rijetko Često
Bistar sekret? Postaje gust nakon par dana Stalno bistar i vodenast
Sezonsko ponavljanje? Ne Da
Bolovi u tijelu? Mogu Ne

Kad otići liječniku

Pedijatar ili specijalist obiteljske medicine prvi je kontakt. Razlozi za pregled:

  • simptomi traju više od tjedan-dva i utječu na san ili učenje
  • pojavljuju se svake godine u istom razdoblju
  • dijete čestо diše na usta
  • pojava piskanja, otežanog disanja, kašlja koji ne prolazi — moguća pridružena astma

Kod sumnje na alergiju, liječnik može uputiti pedijatra-alergologa za testiranje. Kožni ubodni testovi mogu se raditi i kod male djece (od dobi od oko 2 godine). Krvni testovi (specifični IgE) korisni su kad je koža problematična ili dijete uzima antihistaminik.

Specifičnosti terapije kod djece

Antihistaminici

Većina antihistaminika druge generacije odobrena je za djecu od 2. ili 6. godine, ovisno o pripravku. Najčešće propisivani:

  • cetirizin sirup ili kapi — od 6. mjeseca/2. godine (ovisno o pripravku)
  • loratadin sirup — od 2. godine
  • levocetirizin — od 2. godine
  • desloratadin — od 1. godine
  • feksofenadin — od 6. godine

Doza ovisi o tjelesnoj težini. Pridržavajte se uputa s pakovanja ili savjeta liječnika/ljekarnika.

Nazalni kortikosteroidi

Sigurni za dugotrajnu primjenu kod djece u preporučenim dozama. Većina je odobrena od 2.–4. godine. Trajne nuspojave (na rast, kost) nisu dokumentirane pri korištenju u preporučenim dozama prema studijama.

Pravilna primjena je važna — usmjerite mlaz prema vanjskom zidu nosa (ne prema sredini) da se izbjegne nadraživanje i krvarenje.

Imunoterapija kod djece

Sublingvalna imunoterapija (SLIT) odobrena je od 5. godine za alergiju na trave i određene druge alergene. Subkutana terapija obično od 5.–6. godine.

Kod djece je imunoterapija posebno korisna jer:

  • može spriječiti razvoj astme,
  • može spriječiti razvoj alergija na nove alergene (tzv. „march of allergy“),
  • učinak se zadržava dugoročno.

Djeca općenito vrlo dobro podnose imunoterapiju.

Što kod kuće

  • Spavaća soba bez tepiha i punjeni igračaka koje se ne mogu prati.
  • Operite plišane igračke povremeno na 60 °C (ili ih stavite na 24 sata u zamrzivač pa operite).
  • Pollen filter u autu, vožnja s podignutim prozorima.
  • Ne sušite dječji veš vani tijekom sezone.
  • Tuš ili pranje kose nakon dolaska iz parka.
  • Kućni ljubimci: pas i mačka donose pelud na krznu — vrijedi ih obrisati nakon šetnje.
  • Sportovi prebacite za vrhunac sezone na zatvorene prostore.
  • Razgovarajte sa školom/vrtićem — obavijestite ih o stanju, posebno ako dijete koristi inhalator.

Crveni znakovi — hitno potražite pomoć

Pozovite hitnu ili odmah idite u hitnu ako dijete:

  • ne može govoriti ili plakati zbog manjka daha
  • ima izrazito plave ili sive usnice/nokte
  • ima napad astme koji ne odgovara na inhalator
  • ima oticanje lica, usnica, jezika ili kožni osip nakon hrane (sumnja na anafilaksiju)

Što je dobro znati

  • Alergije se mogu mijenjati s godinama. Neka djeca „prerastaju“ alergije, druga razvijaju nove.
  • Genetika igra ulogu. Ako oba roditelja imaju alergiju, rizik kod djeteta je značajno povećan.
  • Rana izloženost prirodi (vrijeme vani, životinje, mikrobiom) povezuje se s manjim rizikom alergija. Pretjerana sterilnost obratno se povezuje s većim rizikom.
  • Cijepljenje protiv gripe preporučuje se djeci s astmom svake godine.

Napomena

Ovo nije medicinski savjet. Doze lijekova i terapija za djecu obavezno se određuju s pedijatrom ili pedijatrom-alergologom.