Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia) najsnažniji je peludni alergen u Bosni i Hercegovini i po cijeloj kontinentalnoj Evropi. Jedna biljka u pravoj sezoni može proizvesti milijardu zrnaca peludi, koje vjetar prenosi i do 400 kilometara. Već samo nekoliko zrnaca po kubnom metru zraka dovoljno je za simptome kod osjetljivih osoba — deset puta manje od onoga što pokreće reakciju na pelud trava.

Kako je došla u Bosnu i Hercegovinu

Ambrozija potiče iz Sjeverne Amerike. U Evropu je donesena slučajno krajem 19. stoljeća, s tovarom žita i sjemena. U Bosnu i Hercegovinu proširila se u posljednjih nekoliko decenija, prije svega uz saobraćajnice, neobrađena polja i nasipe.

Danas je najrasprostranjenija u kontinentalnim područjima — u dolinama Bosne, Vrbasa, Drine i Spreče, posebno oko Sarajeva, Banja Luke i Tuzle — dok je u hercegovačkom, mediteranskom dijelu zemlje znatno rjeđa.

Izgled i prepoznavanje

  • visina 30–150 cm, ponekad i preko 2 m
  • listovi duboko urezani, perasti, sivozelene boje
  • cvjetne metlice na vrhu — zelenožuti, izduženi grozdovi
  • jednogodišnja biljka koja svakog proljeća niče iz sjemena
  • može rasti svuda gdje je tlo makar djelimično otvoreno: rubovi puteva, željezničke pruge, gradilišta, neobrađena polja

Ambrozija nije ukrasna biljka. Ko je prepozna na svom zemljištu, dužan je ukloniti je — pogledajte odjeljak o suzbijanju.

Sezona

U Bosni i Hercegovini ambrozija cvjeta od sredine avgusta do kraja septembra, ponekad i do prvih mrazeva u oktobru. Vrhunac koncentracija obično je u prvoj polovini septembra. Zbog klimatskih promjena se sezona posljednjih godina produžava za 1–3 sedmice.

Domaći pelin (Artemisia), srodna biljka po kojoj je ambrozija dobila ime (artemisiifolia = "pelinolika"), cvjeta nešto ranije i s ambrozijom dijeli sezonu i dio alergena, pa se jesenje tegobe često protežu kroz oba korova.

Najviše koncentracije bilježe se u kontinentalnim gradovima — Sarajevu, Banja Luci i Tuzli — dok je u Mostaru, u mediteranskoj Hercegovini, sezona slabije izražena.

Simptomi

Simptomi alergije na ambroziju isti su kao simptomi alergije na trave, ali su često izraženiji:

  • jako kihanje, vodenast iscjedak iz nosa
  • izražena začepljenost nosa
  • crvene i svrbežne oči s oticanjem
  • svrbež nepca i grla
  • pogoršanje astme — ambrozija je važan faktor za alergijsku astmu
  • umor i poremećen san

Mnogi pacijenti prve simptome dobiju tek u 30-im i 40-im godinama — alergija na ambroziju jedna je od onih koje se sporo razvijaju.

Križne reakcije s hranom

Ambrozija dijeli alergene bjelančevine s nekoliko biljnih namirnica i kod otprilike 20–50 % oboljelih izaziva oralni alergijski sindrom:

  • dinja, lubenica, krastavac — najčešće
  • banana
  • suncokret (sjemenke, ulje rijetko)
  • kamilica — može izazvati i pojačane reakcije

Reakcije su obično blage (svrbež i blago oticanje usta), ali kod osjetljivijih osoba mogu postati izraženije. Termička obrada uništava te bjelančevine.

Šta djeluje — terapija

Lijekovi

Strategija je ista kao za alergiju na trave:

  • Antihistaminici druge generacije redovno kroz cijelu sezonu.
  • Nazalni kortikosteroidni sprejevi — počnite 2 sedmice prije očekivane sezone, posebno za stanovnike Sarajeva, Banja Luke i Tuzle.
  • Kapi za oči za alergijski konjunktivitis.
  • Bronhodilatatori i inhalacijski kortikosteroidi za pacijente s astmom.

Imunoterapija

Specifična imunoterapija za ambroziju (SCIT ili SLIT) dokazano djeluje i smanjuje simptome za 30–50 % te potrebu za lijekovima. Dostupna je kod alergologa. Liječenje traje 3–5 godina i obično počinje u proljeće, prije sezone.

Suzbijanje ambrozije

U Bosni i Hercegovini je suzbijanje ambrozije zakonska obaveza vlasnika i korisnika zemljišta. Praktične mjere:

  1. Čupanje s korijenom — najbolja metoda za manja područja. Najučinkovitije prije cvatnje (juni–juli). Nosite rukavice i masku, posebno tokom cvatnje.
  2. Košnja tik uz tlo — uništava biljke prije cvatnje, ali je treba ponoviti 2–3 puta, jer ambrozija nakon košnje ponovo niče.
  3. Pokrivanje tla — prekrivanje malčem ili gušćom vegetacijom (pašnjačkim travama) smanjuje mogućnost klijanja.
  4. Herbicidi — koristite oprezno i samo prema uputama proizvođača; na poljoprivrednim površinama dostupni su specifični preparati.

Ne spaljujte je niti je ne kompostirajte ako je već u cvatnji — pelud će se i dalje širiti.

Praktične mjere za alergičare

  • Pratite dnevne nivoe peludi — pelud.net prikazuje trenutno stanje za gradove u Bosni i Hercegovini.
  • U Sarajevu, Banja Luci i Tuzli u septembru planirajte vrijeme u zatvorenom kada su koncentracije visoke.
  • Provjetravajte ujutro prije 9 sati — koncentracije su tada najniže.
  • Ne sušite rublje napolju tokom sezone.
  • Ako je moguće, kratak odlazak u Hercegovinu u septembru može donijeti nekoliko dana olakšanja — koncentracije su tamo znatno niže.

Napomena

Ovo nije medicinski savjet. Za individualne savjete o terapiji ili imunoterapiji obratite se ljekaru ili alergologu.