Pelin (Artemisia vulgaris) je rasprostranjen samonikli korov koji nalazimo gotovo svuda uz puteve, na neobrađenom zemljištu i zapuštenim parcelama širom Bosne i Hercegovine. Cvjeta neupadljivo, ali oslobađa snažno alergenu pelud i važi za jednog od važnijih uzročnika kasnoljetnih i ranih jesenjih alergijskih tegoba. Pelin je i biljka po kojoj je ambrozija (Ambrosia artemisiifolia) dobila drugi dio imena — artemisiifolia znači "s listovima sličnim pelinu" — što odražava blisku botaničku srodnost obiju biljaka.

Šta je pelin i gdje raste

Obični pelin je trajnica, visoka od 30 do 150 cm, rijetko i više. Prepoznajemo ga po duboko urezanim, perastim listovima sa sivozelenom do srebrnastom donjom stranom te sitnim, žućkastozelenim cvjetovima, skupljenim u uske, uspravne metlice na vrhu stabljike. Biljka kod nas nije strana, nego domaća, zato je ne nalazimo samo kao povremenog došljaka, nego kao stalnicu jaraka uz puteve, nasipa, gradilišta i neobrađenih njiva — svuda gdje je tlo makar djelimično golo.

Budući da je riječ o vjetrocvjetnici, jedan jedini nalet vjetra podigne u zrak veliku količinu peludi, koja se može raširiti i nekoliko kilometara od izvorne biljke.

Srodnost s ambrozijom

Pelin i ambrozija botanički su bliski srodnici — obje biljke pripadaju porodici glavočika (Asteraceae), obje su vjetrocvjetni korovi kasnog ljeta i obje proizvode pelud sličnog sastava bjelančevina. Zbog te srodnosti se kod mnogih alergičara preosjetljivost na jednu biljku s vremenom proširi i na drugu, a simptomi obiju alergija se međusobno preklapaju i često ih je teško razlikovati bez alergološkog testiranja.

Sezona i rasprostranjenost u Bosni i Hercegovini

Pelin cvjeta otprilike od kraja jula do septembra, a vrh cvatnje obično je u avgustu — dakle nešto ranije nego ambrozija, s kojom se sezone uveliko preklapaju. Posljedica je da osjetljive osobe u kontinentalnim gradovima često imaju produženo razdoblje tegoba, koje traje od kraja ljeta kroz cijeli septembar.

Pelin je rasprostranjen po cijeloj Bosni i Hercegovini, ali je — slično kao ambrozija — posebno čest u kontinentalnim područjima, u dolinama Bosne, Vrbasa i Drine te oko Sarajeva, Banja Luke i Tuzle, gdje su i koncentracije ambrozije najveće. To nije slučajnost: obje biljke uspijevaju na sličnim staništima (jarci uz puteve, neobrađene njive, zapuštena zemljišta) i imaju slične klimatske zahtjeve.

Važna metodološka napomena: za gradove u Bosni i Hercegovini pelud.net nema vlastitu mjernu mrežu. Podaci o pelinu za bosanskohercegovačke gradove modelirani su na osnovu evropskog CAMS (Copernicus) modela i zato su ocjena, a ne neposredno mjerenje na terenu — vrijednosti su modelirane, ne mjerene.

Simptomi

Simptomi alergije na pelin po prirodi su slični onima kod ambrozije, a kod osoba koje reaguju na oba alergena u periodu preklapanja mogu se pojačavati:

  • kihanje i vodenast iscjedak iz nosa
  • začepljen nos
  • svrbežne, suzne i crvene oči
  • svrbež nepca i ždrijela
  • pogoršanje astme kod astmatičara
  • umor i slabiji kvalitet sna

Kod dijela pacijenata prvi simptomi pojave se tek u odrasloj dobi — alergija na pelin spada među one koje se mogu razviti kasnije u životu, ne samo u djetinjstvu.

Križna reaktivnost s drugom peludi

Budući da pelin i ambrozija dijele dio alergenih bjelančevina, istovremena preosjetljivost na oba česta je kod osoba s područja gdje oba korova uspijevaju. Osim toga, pelin pokazuje izvjesnu mjeru križne reaktivnosti i s drugim biljkama iz porodice glavočika (na primjer kamilicom), što može dodatno zakomplikovati kliničku sliku. Tačan odnos između pojedinih preosjetljivosti može procijeniti samo alergolog pomoću kožnih ili krvnih testova.

Križna reakcija s hranom

Pelin je poznat po sindromu pelin-celer-začini (engl. celery–mugwort–spice syndrome) — obliku oralnog alergijskog sindroma u kojem imunološki sistem zamijeni bjelančevine u hrani s bjelančevinama u pelinovoj peludi. Najčešće spominjana hrana:

  • celer (gomolj i listovi) — najkarakterističniji okidač u ovom sindromu
  • mrkva
  • razni začini — kim, korijander, biber, anis
  • suncokretove sjemenke
  • kamilica (čaj, ekstrakti)

Reakcije su obično blage — svrbež i blago oticanje usta i ždrijela ubrzo nakon konzumiranja — ali kod osjetljivijih osoba mogu biti izraženije. Kao i kod svih oralnih alergijskih sindroma, termička obrada namirnice smanjuje njenu alergenost, jer uništava dio odgovornih bjelančevina. Osobe sa sumnjom na ovu križnu reakciju trebale bi zabilježiti simptome nakon konzumiranja navedenih namirnica i obraditi ih s alergologom.

Liječenje

Lijekovi

Pristup je isti kao kod ambrozije:

  • Antihistaminici druge generacije, redovno kroz cijelu sezonu.
  • Nazalni kortikosteroidni sprej, smisleno ga je početi koristiti otprilike dvije sedmice prije očekivanog početka sezone, dakle već u drugoj polovini jula.
  • Kapi za oči protiv alergijskog konjunktivitisa.
  • Bronhodilatatori i inhalacijski kortikosteroidi za pacijente s astmom.

Imunoterapija

Specifična imunoterapija (SCIT ili SLIT), usmjerena protiv pelina ili protiv kombinacije pelin–ambrozija, kod dokazane preosjetljivosti učinkovita je opcija za dugoročno smanjenje simptoma i potrošnje lijekova. O prikladnosti i toku liječenja, koje obično traje od 3 do 5 godina, odlučuje alergolog.

Praktični savjeti za alergičare

  • Pratite dnevne vrijednosti peludi za svoj grad na pelud.net.
  • U kontinentalnim gradovima u avgustu i septembru planirajte vrijeme na otvorenom oko perioda nižih koncentracija.
  • Provjetravajte prostorije rano ujutro, kada su koncentracije peludi obično najniže.
  • Ne sušite rublje napolju tokom sezone, jer se pelud može zalijepiti za njega.
  • Po povratku kući operite lice i ruke te presvucite odjeću u kojoj ste bili napolju.
  • Ako je moguće, kratak izlet u Hercegovinu u periodu vrha sezone može donijeti nekoliko dana olakšanja, jer su koncentracije tamo pravilno niže.

Napomena

Ovo nije medicinski savjet. Za individualnu dijagnozu, testiranje na preosjetljivost ili odluku o imunoterapiji obratite se ljekaru opšte medicine ili alergologu.